Salmoneloza kod ptica: paratifus golubova, zebe na hranilicama i zaštita ljudi

Salmoneloza je bakterijska bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Salmonella. Pogađa golubove, perad, kućne ptice i divlje ptice, a kod golubova je poznata pod imenom paratifus. Zimi može izazvati pomor ptica pjevica na hranilicama. Salmoneloza se prenosi i na ljude, pa je higijena ovdje jednako važna kao i liječenje.

Kako se ptice zaraze salmonelom?

Bakterija se izlučuje izmetom. Ptice se najčešće zaraze kada pojedu hranu ili popiju vodu zagađenu izmetom zaražene ptice. Kod golubova i peradi bakterija može prijeći i u jaje, pa mladi obolijevaju već u prvim danima života.

Velik problem su kliconoše: ptice koje su preboljele bolest ili je nose bez simptoma, a bakteriju povremeno izlučuju, osobito pod stresom. Širenju pogoduju:

  • prljave hranilice i pojilice,
  • mokra, pljesniva ili izmetom zagađena hrana,
  • prenapučenost i okupljanje mnogo ptica na malom prostoru,
  • glodavci koji dolaze do hrane za ptice.

Paratifus golubova i simptomi kod drugih ptica

Kod golubova se bolest može pokazati u nekoliko oblika, koji se često preklapaju:

  • crijevni oblik: proljev, sluzav zelenkast izmet neugodnog mirisa, zaprljano perje oko kloake, mršavljenje,
  • zglobni oblik: natečen zglob krila, najčešće lakat, pa krilo visi, ili natečen zglob noge i šepanje,
  • živčani oblik: iskrivljen vrat, zabacivanje ili trzanje glave, gubitak ravnoteže, padanje,
  • kod mladih: uginuće u jajetu ili u prvim danima nakon izlijeganja.

Kod peradi i kućnih ptica najčešće se vide napuhanost, pospanost, gubitak apetita, pojačana žeđ, proljev žućkaste ili zelenkaste boje, upaljene i suzne oči te mršavljenje. Kod mladih pilića i ptića bolest može brzo završiti uginućem.

Salmoneloza kod zeba na zimskim hranilicama

Zimi, kada se na hranilicama okupi mnogo ptica, salmonela se lako širi preko zajedničke hrane zagađene izmetom. Najčešće stradavaju zelendur, čižak, zimovka i vrapci. Bolesna ptica je napuhana, sjedi na hranilici ili na tlu ispod nje, jede sporo i ne bježi kad joj priđete. Sličnu sliku daju i neke druge bolesti, primjerice trihomonoza.

Ako na hranilici vidite bolesnu ili uginulu pticu:

  • prestanite hraniti ptice na dva do tri tjedna, kako bi se razišle,
  • hranilice i pojilice temeljito operite i dezinficirajte, pa isperite i osušite,
  • uklonite ostatke hrane i izmet ispod hranilice,
  • poslije postavite više manjih hranilica na razmaku i čistite ih redovito,
  • držite mačke podalje, jer se mogu zaraziti hvatanjem bolesnih ptica.

Uginule ptice uklanjajte isključivo u rukavicama ili preko vrećice.

Kada odmah potražiti veterinara?

  • Ptica sjedi napuhana, ne jede i ne pije.
  • Ima vodenast, krvav ili vrlo smrdljiv izmet.
  • Krilo joj visi ili ima natečen zglob.
  • Iskrivljuje vrat, gubi ravnotežu ili pada.
  • Više ptica oboli ili ugine u kratkom vremenu.

Bolesnu divlju pticu predajte veterinaru ili centru za oporavak divljih životinja, jer su divlje ptice zaštićene i ne smiju se dugo držati kod kuće.

Dijagnoza i liječenje

Veterinar dokazuje salmonelu pretragom izmeta ili brisa kloake, a kod uginulih ptica razudbom. Važno je napraviti i antibiogram, koji pokazuje koji antibiotik djeluje na baš tu bakteriju.

Antibiotik i trajanje liječenja propisuje veterinar, obično za cijelo jato. Nakon liječenja preporučuje se kontrolna pretraga, jer ptice mogu ostati kliconoše. Za golubove postoji i cijepljenje, o kojem se savjetujte s veterinarom. Liječenje bez pretrage i na svoju ruku često samo prikrije bolest.

Prva pomoć i sprečavanje širenja

  • Bolesnu pticu odvojite u toplu, tamnu i mirnu kutiju ili kavez.
  • Ponudite plitku posudu s vodom, ali ne ulijevajte vodu u kljun i ne hranite na silu.
  • Pijesak i stelju mijenjajte svakodnevno, a posude perite vrućom vodom.
  • Nove golubove i perad držite odvojeno nekoliko tjedana.
  • Hranu čuvajte suhu i zaštićenu od glodavaca.

Je li salmoneloza opasna za ljude?

Da. Kod ljudi salmonela najčešće uzrokuje probavnu infekciju: proljev, grčeve u trbuhu, povišenu temperaturu i povraćanje. Najosjetljiviji su mala djeca, starije osobe, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta.

  • Hranilice, kaveze i golubarnike čistite u rukavicama.
  • Nakon svakog kontakta s pticama, izmetom ili hranilicom temeljito operite ruke.
  • Hranilice ne perite u kuhinjskom sudoperu.
  • Izmet ne metite na suho i ne dižite prašinu.
  • Jaja vlastite peradi dobro termički obradite.
  • Ako dobijete proljev s temperaturom ili simptome slične gripi, javite se liječniku i recite da ste bili u kontaktu s pticama.

Zaključak

Salmoneloza se širi prljavom hranom i vodom, pa je čistoća hranilica, pojilica i nastambi najbolja zaštita. Pri prvim znakovima bolesti odvojite pticu, potražite veterinara i pazite na vlastitu higijenu.