Ptičja gripa

Ptičja gripa (influenca ptica) virusna je bolest koja pogađa perad i divlje ptice, a u teškom obliku može u nekoliko dana uništiti cijelo jato. Virus najčešće prenose divlje vodene ptice. U Hrvatskoj se ptičja gripa obvezno prijavljuje, a bolesne ili uginule divlje ptice ne smiju se dirati golim rukama.

Uzročnik je virus influence tipa A. Razlikuju se dva oblika:

• niskopatogena ptičja gripa (LPAI) uzrokuje blage smetnje, poput slabijeg nesenja ili lakših dišnih znakova, a često prolazi neprimjetno;
• visokopatogena ptičja gripa (HPAI) uzrokuje tešku bolest i nagla uginuća, osobito kod kokoši i purana.

Divlje vodene ptice, poput pataka, gusaka, labudova i galebova, prirodni su prijenosnici virusa. Neke od njih nose virus bez vidljivih znakova i šire ga tijekom selidbe, pa se bolest najčešće javlja u jesen i zimu.

Virus se širi:

• izmetom i iscjecima zaraženih ptica;
• onečišćenom vodom, hranom i steljom;
• preko obuće, odjeće, opreme i vozila;
• izravnim kontaktom domaće peradi s divljim pticama, primjerice na zajedničkom jezeru ili hranilištu.

Kod peradi (visokopatogeni oblik):

• nagla uginuća, često bez prethodnih znakova;
• izrazita letargija i apatija, ptica ne jede i nakostriješeno sjedi;
• nagli pad nesenja, jaja tanke ili bez ljuske;
• otečena glava, oči i podbradnjaci, plavkasta ili tamna krijesta;
• crvenilo i krvarenja na nogama i koži;
• otežano disanje, kihanje, kašljanje i iscjedak iz očiju;
• proljev, zelen ili krvav izmet, zaprljano perje oko kloake.

Kod divljih ptica, osobito labudova, pataka i gusaka:

• dezorijentacija, kruženje, ptica ne bježi od ljudi;
• iskrivljen vrat, drhtanje glave, nesigurnost u hodu;
• nemogućnost letenja, spuštena krila;
• mutne oči i loš vid.

Niskopatogeni oblik može izazvati samo blage dišne znakove i manji pad nesenja, pa ga je bez laboratorijske pretrage teško prepoznati.

Odmah obavijestite veterinara ili veterinarsku inspekciju ako primijetite:

• nagla uginuća više ptica u jatu u kratkom vremenu;
• nagli pad nesenja uz pad potrošnje hrane i vode;
• otečenu glavu i plavkastu krijestu kod kokoši;
• teško disanje, krvav proljev ili živčane znakove kod više ptica;
• više uginulih ili očito bolesnih divljih vodenih ptica ili ptica grabljivica na istom mjestu.

Do dolaska veterinara ne premještajte ptice, ne dijelite i ne prodajte jaja ni meso i ne primajte posjetitelje u dvorište.

• Ne dirajte uginule ili bolesne divlje ptice golim rukama.
• Djecu, pse i mačke držite podalje, jer se i sisavci mogu zaraziti.
• Zabilježite točno mjesto, broj ptica i, ako možete, fotografirajte ih s udaljenosti.
• Nalaz prijavite veterinarskoj službi ili veterinarskoj inspekciji, koji će organizirati siguran prikup i pretragu.
• Bolesnu divlju vodenu pticu ne nosite kući samoinicijativno; najprije nazovite veterinara ili centar za oporavak divljih životinja. Divlje ptice u Hrvatskoj zaštićene su i ne smiju se dugotrajno držati kod kuće.
• Ako ste ipak bili u kontaktu s pticom, operite ruke sapunom, a obuću i odjeću očistite prije nego što priđete svojoj peradi.

Ptičja gripa potvrđuje se isključivo laboratorijski, iz brisova ili uzoraka uginulih ptica, koje uzima i šalje veterinarska služba. Sličnu sliku mogu dati newcastleska bolest, zarazna koriza ili trovanja, zato je pretraga nužna.

Za ptičju gripu kod ptica ne postoji liječenje. Kod potvrđene bolesti mjere određuju nadležna tijela, a mogu uključivati eutanaziju zaraženog jata, čišćenje i dezinfekciju te ograničenja kretanja peradi u okolici. Ne pokušavajte bolest liječiti sami lijekovima ili domaćim pripravcima, jer time samo odgađate prijavu i povećavate opasnost širenja.

• Hranu i vodu držite pod krovom, gdje divlje ptice ne mogu doći.
• Perad ne puštajte na jezera, bare i potoke koje posjećuju divlje patke i guske.
• Kad nadležna tijela odrede mjere, perad držite u zatvorenom ili pod mrežom.
• Za rad u kokošinjcu imajte posebnu obuću i odjeću.
• Ograničite posjete i ne posuđujte opremu drugim uzgajivačima.
• Nove ptice držite odvojeno prije nego što ih pridružite jatu.
• Pratite nesenje, potrošnju hrane i vode; nagla promjena rani je znak bolesti.

Neki podtipovi virusa ptičje gripe mogu rijetko zaraziti ljude, uglavnom nakon bliskog kontakta s bolesnom ili uginulom peradi. Takve infekcije mogu biti teške, pa je oprez nužan:

• ne dirajte bolesne ili uginule ptice golim rukama; ako morate, nosite rukavice i zaštitnu masku;
• poslije svakog kontakta s pticama temeljito operite ruke sapunom;
• izmet ne metite na suho, nego ga prije čišćenja navlažite da se ne diže prašina;
• ne jedite meso ni jaja bolesnih ptica.

Ako unutar desetak dana nakon kontakta s bolesnim pticama dobijete temperaturu, kašalj, bolove u mišićima ili crvene oči, javite se liječniku i recite mu da ste bili u kontaktu s pticama.

Ptičja gripa je teška i vrlo zarazna bolest za koju ne postoji lijek, pa su prevencija i brza prijava najvažnije. Ne dirajte uginule divlje ptice, prijavite ih veterinarskoj službi i zaštitite svoju perad od kontakta s divljim pticama.