Psitakoza(klamidija)

Psitakoza je bakterijska bolest koju uzrokuje Chlamydia psittaci. Najčešće se spominje kod papiga, tigrica, nimfa i drugih kućnih ptica, pa se u svakodnevnom govoru često naziva jednostavno „klamidija“. Ista bolest kod golubova, divljih ptica i peradi naziva se ornitoza, o čemu pišemo u zasebnom članku. Psitakoza je zoonoza, što znači da se može prenijeti na ljude, pa je važno prepoznati je na vrijeme.

Bakterija se izlučuje izmetom, iscjetkom iz nosa i očiju te slinom. Kada se izmet osuši, pretvara se u prašinu koja se širi zrakom zajedno s peruti i sitnim perjem. Ptica se najčešće zarazi udisanjem te prašine ili preko zajedničke hrane i vode.

Posebnost ove bolesti je da mnoge papige nose bakteriju bez ikakvih znakova bolesti. Takva ptica izgleda zdravo, ali povremeno izlučuje bakteriju, osobito kada je pod stresom. Stres izazivaju:

• preseljenje, prodaja ili dolazak u novi dom,
• prenapučeni kavezi i volijere, sajmovi i izložbe,
• razmnožavanje i hranjenje mladih,
• loša prehrana, hladnoća ili neka druga bolest.

Zato se bolest često pojavi nekoliko tjedana nakon što je u kuću došla nova ptica. Mlade ptice i manje vrste obično obolijevaju teže.

Znakovi su često nespecifični i mogu se razvijati polako. Ako primijetite nekoliko njih zajedno, posumnjajte na psitakozu.

Opći znakovi:

• ptica je napuhana, pospana i nezainteresirana za okolinu,
• slabije jede ili odbija hranu, gubi na težini,
• perje je neuredno i razbarušeno,
• slabije se glasa ili potpuno utihne.

Oči i dišni sustav:

• crvene, natečene ili suzne oči, često samo jedno oko,
• iscjedak iz nosnica, zaprljano perje oko nosa,
• kihanje, šištanje, ubrzano disanje ili disanje s otvorenim kljunom.

Probava i izmet:

• rijedak izmet, često žutozelene ili limeta zelene boje, što upućuje na zahvaćenu jetru,
• pojačano pijenje vode i vodenast izmet.

U uznapredovaloj bolesti mogu se javiti nesigurnost pri hodu, padanje s prečke, drhtanje ili slabost nogu i krila.

Ne čekajte da ptica „prođe sama“. Odmah se javite veterinaru za ptice ako:

• ptica sjedi napuhana na dnu kaveza,
• diše teško, s otvorenim kljunom ili joj se rep njiše pri svakom udahu,
• ne jede ni ne pije duže od jednog dana,
• izmet je jarko zelen, žut ili vodenast,
• pada s prečke, drhti ili ne može stajati,
• u kratkom roku oboli više ptica ili neka ugine.

Veterinar uzima brisove oka, ždrijela i kloake te ih šalje na PCR pretragu, a često i krv. Jedan negativan nalaz ne isključuje uvijek bolest, jer ptica bakteriju izlučuje povremeno, pa se pretraga katkad ponavlja.

Psitakoza se liječi antibioticima iz skupine tetraciklina, najčešće doksiciklinom, koje propisuje veterinar. Liječenje je dugo, obično nekoliko tjedana, i mora se provesti do kraja, čak i kada se ptica ranije oporavi. Prekinuto liječenje ostavlja ptice kliconošama. Ako u kući ima više ptica, veterinar obično liječi sve.

• Odvojite bolesnu pticu od ostalih u zasebnu prostoriju.
• Držite je na toplom, mirnom i prigušeno osvijetljenom mjestu, bez propuha.
• Stavite hranu i plitku posudu s vodom na dno kaveza, da ne mora skakati na prečke.
• Nikad ne ulijevajte vodu u kljun i ne hranite pticu na silu.
• Dno kaveza prekrijte papirom i mijenjajte ga svakodnevno, lagano ga navlažite prije uklanjanja.
• Ne dajte antibiotike na svoju ruku. Pogrešan lijek ili prekratko liječenje prikrivaju bolest i otežavaju dijagnozu.

• Novu pticu držite odvojeno najmanje 30 do 45 dana i dajte je pregledati veterinaru.
• Kupujte ptice od provjerenih uzgajivača, po mogućnosti s negativnim testom.
• Kavez čistite redovito i vlažno, bez podizanja prašine.
• Osigurajte dobru ventilaciju, raznoliku prehranu i što manje stresa.
• Izbjegavajte kontakt svojih ptica s tuđim pticama nepoznatog zdravlja.

Da. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem prašine od osušenog izmeta i perja, rjeđe kljucanjem ili bliskim kontaktom s kljunom. Kod ljudi bolest najčešće nalikuje gripi: visoka temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima, suhi kašalj, a može prijeći u upalu pluća. Posebno su ugrožene starije osobe, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta.

• Pri čišćenju kaveza nosite rukavice, a kod bolesne ptice i zaštitnu masku.
• Izmet i stelju ne čistite na suho i ne otpuhujte prašinu. Prvo ih navlažite.
• Nakon svakog kontakta s pticom temeljito operite ruke sapunom.
• Ne ljubite pticu u kljun i ne dijelite hranu s njom.
• Ako dobijete simptome slične gripi, javite se liječniku i obavezno recite da imate ptice.

Psitakoza je česta i podmukla bolest papiga jer je ptica može nositi bez vidljivih znakova. Brza dijagnoza, liječenje koje propisuje veterinar i dosljedna higijena štite i pticu i vašu obitelj.