Megabakterioza kod ptica: uzroci, simptomi i liječenje
Megabakterioza, stručno makrorabdoza, bolest je želuca koja najčešće pogađa tigrice (valovite papige). Uzročnik je dugo smatran velikom bakterijom, pa otuda i naziv „megabakterija“, no danas se zna da je riječ o kvascu Macrorhabdus ornithogaster. Bolest je tipično kronična: ptica polako mršavi iako naizgled jede. Što se ranije prepozna, to su izgledi za oporavak bolji.
Kako nastaje megabakterioza?
Macrorhabdus živi u žljezdanom dijelu želuca ptice, na prijelazu prema mišićnom želucu. Ondje oštećuje sluznicu, remeti lučenje želučane kiseline i probavu, a u težim slučajevima uzrokuje ranice i krvarenje.
Uz tigrice, bolest se javlja i kod nimfa, agapornisa, kanarinaca, zeba i drugih manjih ptica, a opisana je i kod peradi.
Kako se prenosi:
izmetom zaražene ptice koji dospije u hranu i vodu;
s roditelja na mladunce tijekom hranjenja iz voljke;
unošenjem nove ptice u jato bez karantene.
Mnoge ptice nose uzročnika godinama bez znakova bolesti. Bolest se razvije kad ptica oslabi, primjerice zbog stresa, loše prehrane, preseljenja, prenapučenosti ili druge bolesti.
Simptomi megabakterioze
Najtipičniji znak je ono što uzgajivači zovu „ptica se topi“: postupno mršavljenje unatoč tome što ptica jede ili barem stalno ljušti sjemenke. Prsna kost postaje sve izraženija, a mišići uz nju nestaju.
Probavni znakovi:
neprobavljene cijele sjemenke u izmetu;
proljev ili rjeđi, voluminozniji izmet, ponekad žućkast;
tamni ili crni izmet, što može upućivati na krvarenje u želucu;
povraćanje ili regurgitacija, ptica često trese glavom pa je perje oko kljuna zalijepljeno;
ptica jede sporo, ljušti sjemenke, ali ih malo proguta.
Opći znakovi:
letargija, apatija, nakostriješeno i neuredno perje;
slabost zbog koje ptica teže leti i nesigurno sjedi na prečki;
slabiji glas ili prestanak pjevanja.
Bolest može trajati mjesecima, ali može i naglo završiti smrću, osobito ako dođe do krvarenja u želucu.
Kada odmah potražiti veterinara
izmet je crn ili katranast;
ptica povraća više puta ili ne prestaje tresti glavom;
prsna kost je oštra i jako izbočena;
ptica sjedi nakostriješena na dnu kaveza i ne leti;
ne jede više od jednog dana;
u jatu ptice ugibaju jedna za drugom nakon postupnog mršavljenja.
Kako veterinar postavlja dijagnozu?
Uzročnik se dokazuje mikroskopskim pregledom svježeg izmeta, gdje se vide karakteristični dugi štapićasti organizmi. Ptica ga ne izlučuje stalno, pa negativan nalaz ne isključuje bolest i pregled se ponekad ponavlja. Veterinar može napraviti i rendgen ili krvne pretrage da procijeni stanje ptice. Kod uginule ptice dijagnoza se pouzdano postavlja obdukcijom, što je korisno ako imate jato.
Liječenje
Budući da je uzročnik kvasac, a ne bakterija, antibiotici ne pomažu. Veterinar propisuje antifungalni lijek, najčešće amfotericin B koji se daje na usta kroz duže razdoblje, a ponekad i druge antifungalne lijekove. Liječenje treba provesti do kraja, jer se bolest inače lako vraća. Veterinar će vam objasniti kako i koliko dugo davati lijek te pokazati kako pticu primiti bez nepotrebnog stresa.
Uz to su važni potporna terapija, lako probavljiva hrana i dobra higijena. Kod teško iscrpljenih ptica veterinar može dati tekućinu i hranu sondom. Oporavak je sporiji kod ptica koje su već jako mršave, a neke ostaju trajni nositelji.
Prva pomoć i njega kod kuće
Bolesnu pticu odmah odvojite od ostalih.
Držite je na toplom, u mirnom i polutamnom prostoru bez propuha.
Hranu i vodu stavite nisko, da ptica do njih lako dođe.
Ne hranite je na silu i ne ulijevajte joj vodu u kljun.
Ako je moguće, izvažite pticu na kuhinjskoj vagi i bilježite težinu, to veterinaru puno pomaže.
Sačuvajte svjež uzorak izmeta za pregled.
Prevencija
Svaku novu pticu držite u karanteni nekoliko tjedana i dajte pregledati izmet prije spajanja s jatom.
Posude za vodu i hranu perite svaki dan, a izmet redovito uklanjajte.
Izbjegavajte prenapučenost i nagle promjene koje stvaraju stres.
Osigurajte raznoliku prehranu, a ne samo sjemenke.
Redovito pratite težinu ptica, jer je mršavljenje prvi znak.
Ako je u jatu potvrđena bolest, s veterinarom dogovorite pregled i ostalih ptica.
Megabakterioza nije poznata kao bolest koja prelazi na ljude, ali nakon rada s pticama svejedno uvijek operite ruke.
Zaključak
Megabakterioza je bolest želuca koju uzrokuje kvasac, a ne bakterija, i najčešće pogađa tigrice. Ptica koja mršavi iako jede i u čijem se izmetu vide cijele sjemenke treba što prije na pregled izmeta kod veterinara. Karantena, higijena i praćenje težine najbolja su zaštita jata.