Hepatitis

Hepatitis znači upalu jetre. To nije jedna bolest, nego zajednički naziv za oštećenje jetre koje mogu izazvati infekcije, otrovi ili dugotrajna loša prehrana. Jetra kod ptica ima mnogo važnih zadaća, od probave masti do stvaranja tvari za zgrušavanje krvi, pa se njezina bolest vidi na cijelom tijelu, pa i na kljunu i perju. Budući da je uzroka mnogo, pregled kod veterinara je nužan.

Infekcije:

• bakterijske, primjerice salmonela, E. coli i mikobakterije (ptičja tuberkuloza);
• klamidija, koja uzrokuje psitakozu kod papiga, odnosno ornitozu kod golubova i drugih ptica;
• virusne, primjerice herpesvirusi i adenovirusi, a kod papiga i poliomavirus;
• gljivice i paraziti, rjeđe.

Otrovi:

• aflatoksini iz pljesnivih sjemenki, kukuruza i kikirikija;
• teški metali, osobito olovo i cink;
• otrovne biljke, kemikalije u kućanstvu i neki lijekovi.

Prehrana i metabolizam: dugotrajna prehrana samo sjemenkama, osobito masnim poput suncokreta, uz malo kretanja, dovodi do nakupljanja masti u jetri. O tome više pišemo u posebnom članku o sindromu masne jetre.

Akutni hepatitis, primjerice kod infekcije ili trovanja, može se razviti vrlo brzo. Kronični se razvija tjednima i mjesecima, pa se znakovi lako previde.

Izmet:

• žuti ili limeta zeleni mokraćni dio izmeta (urati), koji je inače bijel – to je jedan od najvažnijih znakova bolesti jetre;
• proljev ili rjeđi izmet.

Kljun, kandže i perje:

• prerastao, mekan ili ljuskav kljun i predugačke kandže;
• perje loše kvalitete, promijenjene boje ili s tamnim prugama, sporo mitarenje;
• pojačano opadanje perja, a kod nekih ptica i češanje ili čupanje perja;
• promjene boje i ljuštenje kože.

Opći znakovi:

• gubitak apetita i mršavljenje;
• letargija, apatija, nakostriješeno perje;
• napuhan trbuh, zbog povećane jetre ili tekućine u trbuhu;
• otežano disanje, jer povećana jetra ili tekućina pritišću zračne vreće;
• modrice i krvarenja, primjerice iz kljuna ili pri rezanju kandži, jer se krv slabije zgrušava;
• kod nekih ptica promjene ponašanja, poput razdražljivosti.

• urati u izmetu su žuti ili jarko zeleni;
• ptica diše otvorenog kljuna ili joj se vidljivo pomiče rep pri disanju;
• trbuh je napuhan;
• ptica krvari ili se vide modrice na koži;
• ne jede, sjedi nakostriješena na dnu kaveza;
• ima grčeve, gubi ravnotežu ili se ponaša neobično;
• sumnjate da je progutala nešto otrovno, poput olova, cinka ili pljesnive hrane.

Veterinar će na temelju pregleda posumnjati na bolest jetre, a potvrdit će je krvnim pretragama, primjerice žučnih kiselina i jetrenih enzima. Rendgen ili ultrazvuk pokazuju veličinu jetre i tekućinu u trbuhu. Da bi se našao uzrok, rade se testovi na klamidiju i druge infekcije, pretrage na teške metale, a ponekad i biopsija jetre.

Liječenje ovisi o uzroku. Kod bakterijskih infekcija i klamidije veterinar propisuje antibiotike, kod trovanja teškim metalima lijekove koji vežu metale i pomažu njihovom izlučivanju, a kod gljivičnih infekcija antifungalne lijekove. Kod masne jetre ključna je postupna promjena prehrane.

Uz to se daje potporna terapija: tekućina, lako probavljiva i uravnotežena hrana te pripravci koji podržavaju rad jetre, prema odluci veterinara. Jetra se može dobro oporaviti ako se uzrok ukloni na vrijeme. Ne dajte ptici lijekove ni pripravke za jetru na svoju ruku.

• Bolesnu pticu smjestite na toplo, tamno i mirno mjesto i odvojite je od drugih ptica.
• Ne hranite je na silu i ne ulijevajte joj vodu u kljun.
• Ne režite joj sami kljun ni kandže, jer bi mogla jako krvariti.
• Bacite svu sumnjivu i pljesnivu hranu.

Prevencija:

• raznolika prehrana s povrćem i kvalitetnom hranom, a ne samo sjemenke;
• svježa hrana čuvana na suhom, bez pljesni;
• dovoljno kretanja i letenja;
• uklonite iz dosega ptice olovo, pocinčane predmete, otrovne biljke i kemikalije;
• karantena i pregled novih ptica.

Bolesnu divlju pticu predajte centru za oporavak ili veterinaru, jer se divlje ptice u Hrvatskoj ne smiju dugotrajno držati kod kuće.

Sama upala jetre nije zarazna, ali neki njezini uzroci jesu. Klamidija (psitakoza, odnosno ornitoza) i salmonela mogu prijeći na ljude. Pri radu s bolesnom pticom nosite rukavice, ne podižite prašinu od izmeta i perja, a nakon čišćenja temeljito operite ruke. Ako nakon kontakta s bolesnom pticom dobijete simptome slične gripi, javite se liječniku i recite mu da imate ptice.

Hepatitis kod ptica ima mnogo mogućih uzroka, od infekcija i otrova do loše prehrane. Žuti ili zeleni urati, prerastao kljun i promjene perja znakovi su koje ne treba zanemariti. Što se uzrok ranije otkrije, to su izgledi za oporavak jetre bolji.