Othrana malog palčića

Palčić (Troglodytes troglodytes) jedna je od naših najmanjih ptica, a njegovi ptići teže tek nekoliko grama. Zato je othrana malog palčića zahtjevnija nego kod većine vrtnih ptica: ptić se brzo pothladi, hrana mora biti isključivo od kukaca, a greške se teško ispravljaju. Prije nego što ga uzmete, provjerite treba li mu uopće vaša pomoć. Ako treba, u ovom tekstu pronaći ćete kako mu pomoći prvih sati i dana, dok ga ne preuzme oporavilište.

Većina ptića koje ljudi „spase“ zapravo nije trebala pomoć. Palčić gradi okruglo gnijezdo od mahovine s bočnim ulazom, skriveno u bršljanu, živici, pukotini zida, drvarnici ili među korijenjem. Mladi ga napuštaju prije nego što dobro lete i još nekoliko dana skrivaju se u gustom raslinju, gdje ih roditelji, često uglavnom mužjak, i dalje hrane.

• Poletarac: obrastao perjem, s kratkim, tek izraslim repom, skakuće i skriva se, glasno se javlja. To je normalna faza. Ostavite ga na miru, sklonite djecu i kućne ljubimce te ga promatrajte izdaleka barem sat do dva. Ako je na opasnom mjestu, premjestite ga u najbliži gusti grm, u blizini mjesta gdje ste ga našli.
• Golać ili slabo pernati ptić: mjesto mu je u gnijezdu. Ako vidite gnijezdo, vratite ga što prije. Miris ljudskih ruku neće odbiti roditelje.
• Ptić kojem treba pomoć: ozlijeđen, hladan i mlitav, nađen uz uginule roditelje, ptić koji je bio u mački ustima ili onaj kojem se roditelji ni nakon nekoliko sati promatranja ne vraćaju.

Mladi palčić prepoznaje se po sitnom tijelu, tankom kljunu sa žućkastim rubovima i žuto-narančastom ždrijelu kad otvori kljun.

Kad mi donesu hladnog ptića, prvo ga grijem, a tek onda razmišljam o hrani. Pothlađenog ptića nikad ne hranite, jer ne može probaviti hranu i to ga može ubiti.

• Ptića najprije ugrijte u dlanovima, zatim ga smjestite u „gnijezdo“ od smotane vunene čarape ili male posudice obložene papirnatim ručnikom. Ne koristite vatu jer se zapliće oko nožica.
• Gnijezdo stavite u kartonsku kutiju s rupicama za zrak, na termofor ili bočicu tople vode omotanu krpom. Golim ptićima treba otprilike 32 do 35 °C, a pernatima nešto manje, oko 26 do 30 °C. Ptić ne smije dahtati ni držati krila odmaknuta, to znači da mu je prevruće.
• Kutiju djelomično pokrijte i držite u tihoj, zamračenoj prostoriji, daleko od djece i ljubimaca.
• Ne dajte mu vodu u kljun, ni kapaljkom ni špricom. Kapljica lako uđe u dišni put i ptić se uguši. Tekućinu ptić dobiva iz hrane.
• Ozlijeđenog ptića, ptića iz mačjih usta ili onog koji ne otvara kljun odmah odnesite veterinaru za ptice ili u oporavilište. Popis kontakata udruga i oporavilišta nalazi se na našoj stranici.

Palčić je osjetljiv kukcojed. U prirodi ga roditelji hrane sitnim paucima, gusjenicama, ličinkama i mekim kukcima, pa i nadomjestak mora biti isključivo od kukaca.

• Prikladno: svježe usmrćeni ili odmrznuti sitni cvrčci, muhe, mekane bijele ličinke (primjerice ličinke voskovog moljca), trutovsko leglo. Za vrlo male ptiće sve narežite na komadiće veličine kljuna.
• Ne dajte: kruh, mlijeko, kuhano jaje, zob, sjemenke, hranu za pse i mačke, gliste ni žive ličinke i brašnare. Gliste mogu prenijeti parazite, a žive ličinke mogu ozlijediti probavni sustav tako sitnog ptića.
• Kupljeni kukci nisu hranjivi kao divlji, pa kod dulje othrane oporavilišta dodaju vitaminsko-mineralne pripravke. Koje i koliko, dogovorite s veterinarom ili oporavilištem.

Hranite ga tupom pincetom, polako i bez žurbe. Ptić mora biti u prirodnom položaju, na trbuhu ili uspravno, nikad na leđima.

• Kad zijevne, stavite zalogaj duboko u ždrijelo, iza otvora dušnika na dnu kljuna, i pričekajte da proguta prije sljedećeg.
• Goli i vrlo mladi ptići jedu otprilike svakih 30 do 45 minuta, od izlaska do zalaska sunca. Pernati poletarci jedu rjeđe, otprilike svakih sat vremena. Noću se ne hrani.
• Ptić koji je sit prestaje zijevati i zadrijema. Ne gurajte mu hranu na silu.
• Ako ptić ni nakon zagrijavanja ne otvara kljun, nemojte mu silom otvarati kljun. Obratite se oporavilištu, jer je prisilno hranjenje tako sitne ptice posao za iskusne ruke.

Iz iskustva znam da je redovitost najvažnija. Ako ne možete hraniti ptića cijeli dan, bolje ga je odmah predati nekome tko može.

Ptići pjevica izbacuju izmet u malim vrećicama, obično odmah nakon hranjenja. Papir u gnijezdu mijenjajte nakon svakog pražnjenja kako bi perje ostalo čisto i suho. Rijedak, vodenast ili zelenkast izmet znak je da nešto nije u redu i tada se javite veterinaru.

• Prije i poslije svakog hranjenja operite ruke. Pincetu redovito čistite i prokuhajte.
• Ptice mogu prenositi bakterije poput salmonele, pa uz osnovnu higijenu nema razloga za strah.
• Kad ptić počne izlaziti iz gnijezda i penjati se, preselite ga u mekani prostor za let, primjerice mrežasti šator ili transporter od tkanine. Žičani kavez oštećuje perje.
• Ograničite kontakt: ne mazite ga, ne pokazujte ga gostima i ne razgovarajte s njim. Divlja ptica mora ostati plaha.

Kad je potpuno pernat i počne kljucati sve oko sebe, vrijeme je za učenje samostalnosti. Ponudite mu plitku posudicu sa živim sitnim kukcima. Pokret kukaca budi u njemu lovački nagon. U prostor stavite granice, mahovinu i koru s kojih može skupljati hranu, a ako je moguće i biljku s lisnim ušima. Postupno smanjujte hranjenje pincetom. Plitka posudica s vodom za piće i kupanje sada je poželjna.

Palčić je spreman kad sam jede dovoljno, dobro leti i spretno se kreće kroz raslinje. Do tada je obično prošlo nekoliko tjedana njege.

• Pustite ga ujutro, po suhom i toplom vremenu, kako bi imao cijeli dan za snalaženje.
• Odaberite mjesto s gustim grmljem, živicama, bršljanom i dovoljno kukaca, po mogućnosti blizu mjesta gdje je pronađen, daleko od prometa i mačaka.
• Najbolje je postupno puštanje: otvorite prostor u kojem je boravio i neko vrijeme ostavljajte hranu na mjestu kamo se može vratiti.
• Nikad ga ne bacajte u zrak da provjerite leti li.

Mladi palčić najbolje odrasta uz svoje roditelje, pa je najveća pomoć često ne dirati ga. Ako mu je pomoć stvarno potrebna, toplina dolazi prije hrane, hrana su samo kukci, a voda nikad ne ide u kljun. Sve divlje ptice u Hrvatskoj zakonom su zaštićene. Dugotrajna othrana i držanje divljih ptica dopušteni su samo oporavilištima s dozvolom, pa se što prije javite veterinaru ili oporavilištu. Cilj je uvijek isti: da se palčić vrati u prirodu.