Zarazna koriza

Zarazna koriza akutna je bakterijska bolest gornjeg dišnog sustava peradi, najčešće kokoši. Prepoznaje se po otečenom licu i sinusima, iscjetku iz nosa i neugodnom mirisu. Bolest se brzo širi kroz jato, a ptice koje prežive često ostanu trajni kliconoše.

Uzročnik je bakterija Avibacterium paragallinarum. Najčešće obolijevaju kokoši, a povremeno i fazani i biserke. Prvi znakovi javljaju se već nekoliko dana nakon zaraze, a bolest može zahvatiti gotovo cijelo jato u kratkom vremenu.

Bakterija se širi:

• izravnim kontaktom bolesnih i zdravih ptica;
• iscjetkom iz nosa i očiju koji onečišćuje vodu i hranu;
• zajedničkim pojilicama i hranilicama;
• unošenjem novih ptica koje izgledaju zdravo, a zapravo su kliconoše.

Najčešći okidači izbijanja bolesti:

• miješanje ptica različite dobi i porijekla;
• prenapučen kokošinjac i loša ventilacija;
• vlaga, propuh i nagle promjene temperature;
• stres zbog transporta, preseljenja ili drugih bolesti.

Znakovi na glavi i dišnom sustavu:

• oteklina lica, sinusa ispod očiju i podbradnjaka, katkad samo s jedne strane;
• vodenast, a kasnije gust i neugodno mirisan iscjedak iz nosa;
• natečeni, zalijepljeni kapci i iscjedak iz očiju;
• kihanje, hroptanje i otežano disanje.

Opći znakovi:

• gubitak apetita i manje pijenje vode;
• letargija, apatija i gubitak interesa za okolinu;
• nakostriješeno, neuredno perje;
• gubitak težine, osobito ako bolest traje duže;
• nagli pad nesenja;
• povremeno proljev.

Bolest obično traje dva do tri tjedna, a kod pratećih infekcija i duže. Uginuća su uglavnom rijetka, ali jato dugo slabije nese i sporije raste.

• Više kokoši u jatu u kratkom vremenu dobije otečeno lice ili iscjedak iz nosa.
• Ptica diše s otvorenim kljunom ili hropće.
• Oči su toliko natečene da ptica ne vidi i ne može naći hranu i vodu.
• Ptica prestane jesti i piti.
• Uz otečenu glavu pojave se nagla uginuća, plavkasta krijesta ili krvarenja na nogama.

Posljednji znakovi mogu upućivati na ptičju gripu ili newcastlesku bolest, koje se u Hrvatskoj obvezno prijavljuju. U tom slučaju odmah obavijestite veterinara ili veterinarsku inspekciju i ne premještajte ptice.

Veterinar pregledava ptice i uzima bris sinusa ili nosa za bakteriološku ili PCR pretragu. Slične znakove mogu izazvati mikoplazmoza, kolera peradi, zarazni laringotraheitis, ptičja gripa i nedostatak vitamina A, pa je pretraga važna da bi se izabralo pravo liječenje.

Ako je u jatu uginula ptica, stavite je u zatvorenu vrećicu na hladno mjesto i odnesite veterinaru. Pregled uginule ptice često brzo otkrije uzrok bolesti i pomogne zaštititi ostatak jata.

Zarazna koriza liječi se antibioticima koje propisuje veterinar, obično u vodi ili hrani za cijelo jato. Liječenje ublažava bolest i smanjuje gubitke, ali ne uklanja bakteriju iz svih ptica, pa se bolest može vratiti.

• Lijekove dajte točno onako i onoliko dugo koliko je propisao veterinar.
• Poštujte karenciju: razdoblje u kojem se jaja i meso liječenih ptica ne smiju jesti.
• Ne dajte pticama antibiotike na svoju ruku, jer pogrešan lijek ili prekratko liječenje pogoduje otpornosti bakterija.

Kod učestalog vraćanja bolesti veterinar može savjetovati obnovu jata s pticama iz provjerenog uzgoja, uz temeljito čišćenje i dezinfekciju kokošinjca.

• Bolesne ptice odvojite od zdravih u suh, topao i dobro prozračen prostor bez propuha.
• Osigurajte svježu vodu i lako dostupnu hranu; pojilice čistite i mijenjajte vodu svaki dan.
• Ne gurajte hranu u kljun i ne ulijevajte vodu.
• Iscjedak oko očiju i nosa možete nježno obrisati čistom gazom namočenom u mlaku prokuhanu vodu, a za svaku pticu uzmite novu gazu.
• Bolesne ptice obilazite posljednje i poslije operite ruke.

Zarazna koriza nije opasna za ljude, ali se lako prenosi na drugu perad preko odjeće, obuće i opreme.

• Kupujte ptice samo iz provjerenih uzgoja bez korize.
• Nove ptice držite odvojeno nekoliko tjedana prije pridruživanja jatu.
• Ne miješajte ptice različite dobi i porijekla.
• Osigurajte dovoljno prostora, dobru ventilaciju i suhu stelju.
• Redovito čistite i dezinficirajte pojilice, hranilice i kokošinjac.
• U područjima gdje se bolest često javlja, o cijepljenju se posavjetujte s veterinarom.

Zarazna koriza rijetko ubija, ali iscrpljuje jato i smanjuje nesenje, a preboljele ptice mogu i dalje širiti bakteriju. Brzo odvajanje bolesnih ptica, liječenje prema uputama veterinara i dosljedna karantena novih ptica najbolja su zaštita.