Sindrom masne jetre

Sindrom masne jetre (jetrena lipidoza) nastaje kada se u stanicama jetre nakupi previše masti pa jetra više ne može normalno raditi. Najčešće pogađa pretile ptice koje jedu previše sjemenki i premalo se kreću. Razvija se polako, ali u kasnoj fazi može biti opasan po život.

Jetra prerađuje masti iz hrane. Ako ptica dugo unosi više masti i energije nego što troši, višak se odlaže u jetru. Jetra se povećava, postaje žućkasta i krhka te sve slabije obavlja svoje zadaće: stvaranje bjelančevina, zgrušavanje krvi, čišćenje otrova iz tijela i obnovu kljuna i perja.

Najčešći uzroci i čimbenici rizika:

• previše sjemenki i masne hrane – suncokret, konoplja, kikiriki, proso u neograničenim količinama
• premalo kretanja – ptica koja ne leti i stalno sjedi u malom kavezu
• pretilost
• sklonost pojedinih vrsta: tigrice, nimfe, agapornisi, ružičasti kakadui i amazonke
• kod peradi: nesilice hranjene previše energetskom hranom, s malo kretanja i pri visokim temperaturama
• pljesniva hrana, osobito kikiriki koji može sadržavati otrove plijesni
• poremećaj rada štitnjače i druge bolesti

Kljun i nokti:

• prerastao kljun koji se ljušti, lista ili lako lomi
• sitne tamne točkice ili krvarenja u kljunu
• predugi nokti

Perje i koža:

• promjene boje perja – npr. žuto perje na mjestima gdje bi trebalo biti zeleno, tamne pruge ili mrlje
• neuredno, masno ili razbarušeno perje, pojačano opadanje perja
• suha, ljuskava koža, svrbež, češanje i čupanje perja
• masne kvržice (lipomi) pod kožom kod pretilih ptica

Probava i opće stanje:

• pretilost, a u kasnijoj fazi gubitak apetita i mršavljenje
• natečen trbuh
• proljev, žuti ili žarko zeleni izmet (obojen je i dio izmeta koji je inače bijel)
• pojačano pijenje vode
• letargija, apatija, ponekad razdražljivost

Kasni i teški znakovi: otežano disanje zbog pritiska povećane jetre, drhtanje, gubitak ravnoteže, grčevi, dugo krvarenje i iz male ranice.

• ptica teško diše ili diše otvorenim kljunom
• ima grčeve, drhti ili gubi ravnotežu
• krvari i krvarenje ne prestaje
• trbuh je vidno natečen
• izmet je žarko zelen ili žut, a ptica ne jede
• kokoš nesilica je odjednom slaba, blijede kreste

Veterinar postavlja dijagnozu na temelju pregleda, krvnih pretraga (jetrene vrijednosti, žučne kiseline), rendgena ili ultrazvuka, a ponekad je potrebna i biopsija jetre.

Liječenje:

• tekućina i hranjenje sondom kod ptica koje ne jedu, koje provodi veterinar
• lijekovi i pripravci za potporu jetri koje veterinar propisuje prema stanju ptice
• liječenje popratnih bolesti
• postupna promjena prehrane i više kretanja

Važno: pretiloj ptici nikada naglo ne uskraćujte hranu. Gladovanje dodatno opterećuje jetru i može pogoršati bolest. Promjena prehrane mora biti postupna i pod nadzorom veterinara. Nemojte sami rezati prerastao kljun jer se lako prokrvari – to je posao za veterinara.

• Bolesnu pticu držite na toplom, mirnom i polumračnom mjestu.
• Pratite koliko jede i pije te kakav je izmet.
• Ne hranite je na silu i ne ulijevajte joj vodu u kljun.
• Kad se stanje stabilizira, povećavajte kretanje korak po korak: više vremena izvan kaveza, penjanje, igračke.
• Pticu redovito važite, npr. jednom tjedno, i bilježite težinu.

• Osnova prehrane neka budu kvalitetni peleti i svježe povrće, a sjemenke samo manji dio obroka.
• Suncokret, konoplju i orašaste plodove dajte samo kao nagradu.
• Omogućite let i kretanje svaki dan, u sigurnom prostoru.
• Potaknite prirodno traženje hrane – sakrijte hranu u papir ili igračke.
• Kod peradi: prehrana prilagođena nesilicama, dovoljno prostora za kretanje i hladovina ljeti.
• Redoviti pregledi kod veterinara za ptice pomažu otkriti bolest na vrijeme.

Kod kokoši nesilica poseban oblik bolesti zove se sindrom masne jetre s krvarenjem. Najčešće pogađa nesilice u najboljoj proizvodnji koje dobivaju mnogo energetske hrane, a malo se kreću, osobito tijekom vrućina.

• kokoš je teža nego inače, trbuh je pun i mekan
• nesivost naglo pada
• kresta i podbradak postaju blijedi
• često nema nikakvih znakova, nego se kokoš iznenada nađe uginula zbog krvarenja iz jetre

Ako vam kokoši iznenada ugibaju, zatražite pregled veterinara kako bi se utvrdio uzrok, jer slične znakove mogu dati i zarazne bolesti koje prijete cijelom jatu. Prevencija je pravilno sastavljena krmna smjesa za nesilice, bez viška kukuruza i kruha, te dovoljno prostora za kretanje i čeprkanje.

Sindrom masne jetre posljedica je previše masne hrane i premalo kretanja, a prvi znakovi često se vide na kljunu i perju. Kad se otkrije na vrijeme, uz pomoć veterinara i postupnu promjenu prehrane ptica se može dobro oporaviti.