Parazitske bolesti

Paraziti su među najčešćim zdravstvenim problemima ptica, i kućnih i divljih. Dijele se na unutarnje, koji žive u probavi i drugim organima, i vanjske, koji žive na koži, perju ili u okolini ptice. Mnoge ptice nose malo parazita bez znakova bolesti, no kod mladih, oslabljenih ili prenapučenih ptica paraziti mogu izazvati ozbiljnu bolest.

Oblići (gliste i vlasaste gliste) česti su kod peradi, golubova i papiga koje borave na tlu ili u voljerama. Ptica se zarazi gutanjem jajašaca iz izmeta, zemlje ili stelje.

Trakavice se prenose preko međudomaćina, poput kukaca, puževa ili glista, pa se češće javljaju kod ptica koje ih jedu.

Znakovi crijevnih parazita:

• mršavljenje unatoč dobrom apetitu, a kasnije i gubitak apetita;
• proljev i neuredno perje;
• letargija i slabost, kod mladih zaostajanje u rastu;
• ponekad vidljivi crvi ili članci trakavice u izmetu.

Kod jake zaraze gliste mogu začepiti crijevo, što je po život opasno.

Trihomonijaza, koju uzgajivači golubova zovu „žuti čep“, uzrokuje jednostanični parazit Trichomonas gallinae. Pogađa golubove i grlice, a posljednjih godina i divlje zebe, posebno zelendure i zebe. Prenosi se vodom i hranom te hranjenjem mladih iz voljke, pa se lako širi na hranilicama i pojilicama u vrtu. Grabljivice se mogu zaraziti jedući bolesne ptice.

Znakovi trihomonijaze:

• žućkaste, sirnaste naslage u kljunu i ždrijelu;
• otežano gutanje, ptica uzima hranu i ispušta je;
• slina ili mokro perje oko kljuna;
• otežano disanje kad naslage suze dišni put;
• nakostriješeno perje, slabost i mršavljenje.

Giardija je crijevni parazit koji se češće nalazi kod nimfa i tigrica. Može uzrokovati proljev, rijedak izmet neugodnog mirisa i mršavljenje, a kod nimfa se povezuje i sa suhom kožom i češanjem.

Crvena grinja (Dermanyssus gallinae) danju se skriva u pukotinama kaveza, gnijezda i kokošinjca, a noću izlazi i siše krv. Na ptici je danju gotovo nećete vidjeti. Znakovi: ptice su noću nemirne, ne žele ući u gnijezdo, blijede su i slabe, a jaka zaraza može uzrokovati anemiju i uginuće mladih. Grinje možete otkriti noću baterijom ili bijelom krpom prebačenom preko kaveza.

Uši žive u perju i hrane se njegovim dijelovima. Uzrokuju svrbež, nemir, oštećeno i razbarušeno perje te pojačano opadanje perja.

Grinje šuge kljuna i nogu (Knemidocoptes) ukopavaju se u kožu. Kod tigrica stvara sivkaste, spužvaste kraste na voštanici, kljunu, oko očiju i na nogama. Kljun se s vremenom može deformirati. Kod kokoši srodna grinja uzrokuje zadebljane, ljuskave noge.

Vanjski paraziti općenito izazivaju pretjerano češanje i čupkanje perja, promjene na koži, kraste i nemir, a ptica može sama sebi nanijeti ozljede.

• ptica ne može progutati hranu ili ima žute naslage u kljunu;
• otežano diše ili diše otvorenog kljuna;
• vrlo je blijeda, slaba ili sjedi na dnu kaveza;
• ima grčeve, drhti ili gubi ravnotežu;
• brzo mršavi ili ne jede duže od jednog dana;
• kraste deformiraju kljun ili ptica krvari od samoozljeđivanja;
• u jatu ugiba više ptica.

Veterinar pregledava izmet pod mikroskopom, uzima bris iz kljuna kod sumnje na trihomonijazu, a kod kožnih promjena strugotinu kože. Ponesite svjež uzorak izmeta.

Liječenje ovisi o vrsti parazita i uvijek ga određuje veterinar. Protiv crijevnih crva koriste se antiparazitici, primjerice fenbendazol, a protiv trakavica prazikvantel. Trihomonijaza i giardija liječe se lijekovima iz skupine nitroimidazola. Protiv grinja i ušiju veterinar propisuje sredstva sigurna za ptice, a kod crvene grinje nužno je obraditi i cijeli prostor.

Ne koristite sredstva za pse i mačke ni insekticide iz trgovine bez savjeta veterinara. Male ptice vrlo su osjetljive i doza mora biti precizna.

• Bolesnu pticu odvojite i smjestite je na toplo, tamno i mirno mjesto.
• Ne hranite je na silu i ne ulijevajte joj vodu u kljun.
• Kaveze, prečke i gnijezda redovito čistite i perite vrućom vodom, a pukotine posebno pregledajte.
• Pojilice i hranilice perite svakodnevno i pazite da u njih ne pada izmet.
• Nove ptice držite u karanteni i dajte pregledati izmet i perje.
• Ako na vrtnoj hranilici vidite bolesne zebe ili golubove, uklonite hranilice i pojilice na nekoliko tjedana, očistite ih i tek onda vratite.

Bolesnu divlju pticu predajte centru za oporavak ili veterinaru. Divlje ptice u Hrvatskoj su zaštićene i ne smiju se dugotrajno držati kod kuće.

Većina parazita ptica prilagođena je pticama. Crvena grinja može, međutim, ugristi i ljude i izazvati svrbež i crvene točkice na koži, osobito kod ljudi koji čiste zaražene kokošinjce. Pri radu s bolesnim pticama i izmetom nosite rukavice, ne podižite prašinu od izmeta i nakon toga temeljito operite ruke.

Paraziti su čest, ali većinom izlječiv problem ptica. Mršavljenje, proljev, žute naslage u kljunu, češanje i kraste razlozi su za pregled kod veterinara, koji će odrediti o kojem je parazitu riječ. Čist i suh prostor, karantena i redovito pranje hranilica najbolja su zaštita.