Ornitoza

Ornitoza je bakterijska bolest koju uzrokuje Chlamydia psittaci, ista bakterija koja kod papiga uzrokuje psitakozu. Riječ je o istoj infekciji, a naziv ornitoza koristi se kada se javlja kod golubova, divljih ptica i peradi. Ovaj članak govori o tim pticama, a o papigama i kućnim pticama pišemo u članku o psitakozi. Ornitoza se može prenijeti na ljude.

Bakterija je dokazana kod više stotina vrsta ptica. Kod nas se najčešće susreće kod:

• golubova, i gradskih i domaćih, od kojih mnogi nose bakteriju bez znakova bolesti,
• peradi, osobito pataka i purana, dok kokoši rjeđe teže obolijevaju,
• divljih ptica, primjerice galebova i vodenih ptica.

Zaražene ptice izlučuju bakteriju izmetom i iscjetkom iz nosa i očiju. Osušeni izmet se mrvi u prašinu, pa se bolest širi zrakom, preko zajedničkih pojilica i hranilica te na mjestima gdje se mnogo ptica okuplja: u golubarnicima, na trgovima, tavanima i u peradarnicima. Golubovi prenose bakteriju i na mlade tijekom hranjenja iz voljke.

Bolest se najčešće razbukta kada je ptica oslabljena: zbog natjecateljskih letova, razmnožavanja, mitarenja, hladnoće, prenapučenosti ili neke druge bolesti.

Kod golubova bolest se često vidi kao dio „zarazne prehlade“:

• upala jednog oka, rjeđe oba: natečen kapak, suzenje, zatvoreno oko,
• iscjedak iz nosa, prljave i sive nosne bradavice,
• kihanje, hroptanje ili šištanje pri disanju, disanje s otvorenim kljunom,
• rijedak, zelenkast ili žućkast izmet,
• mršavljenje, neuredno perje, loša kondicija i slabiji let.

Mladi golubovi obolijevaju teže, a stariji često samo nose bakteriju.

Kod pataka i purana mogu se vidjeti iscjedak iz očiju i nosa, proljev, slabost, gubitak apetita i mršavljenje, a kod pačića i drhtanje ili nesiguran hod.

Divlja ptica s ornitozom obično je napuhana, mirna, lako joj se prilazi i ne bježi. Isti izgled imaju i ptice s mnogim drugim bolestima, pa pravu dijagnozu može postaviti samo veterinar.

• Ptica diše teško, s otvorenim kljunom ili se čuje hroptanje.
• Ne jede, ne pije i sjedi napuhana.
• Ima vodenast ili jarko zelen izmet.
• U jatu, golubarniku ili peradarniku oboli više ptica ili neke uginu.
• Pronašli ste divlju pticu koja ne može letjeti i ne bježi od ljudi.

Divlje ptice u Hrvatskoj su zaštićene. Bolesnu divlju pticu predajte veterinaru ili centru za oporavak divljih životinja, jer je držanje kod kuće na dulje vrijeme nije dopušteno.

Veterinar potvrđuje bolest PCR pretragom brisova oka, ždrijela i kloake ili pretragom izmeta. Kod golubova i peradi često se pretražuje nekoliko ptica iz jata.

Liječi se antibioticima iz skupine tetraciklina, poput doksiciklina, koje propisuje veterinar. Liječenje traje dugo i obično obuhvaća cijelo jato, jer i ptice bez simptoma mogu nositi bakteriju. Istodobno treba temeljito očistiti i dezinficirati prostor. Samoinicijativno davanje antibiotika golubovima „za svaki slučaj“ ne rješava problem i potiče otpornost bakterija.

• Bolesnu pticu odmah odvojite od ostalih.
• Smjestite je u kartonsku kutiju s otvorima za zrak, na toplo, tamno i mirno mjesto.
• Ponudite plitku posudu vode, ali vodu nikad ne ulijevajte u kljun i ne hranite na silu.
• Izmet uklanjajte svakodnevno, nakon vlaženja, i nemojte ga metenjem dizati u zrak.
• Osigurajte suh prostor s dobrom ventilacijom i bez prenapučenosti.
• Nove ili vraćene golubove držite odvojeno nekoliko tjedana prije puštanja u jato.
• Spriječite kontakt domaćih golubova i peradi s divljim pticama, osobito kod hranilica i pojilica.

Da. Najviše su izloženi uzgajivači golubova, ljudi koji rade s peradi, osobito s patkama i puranima, te oni koji čiste tavane i balkone zaprljane golubljim izmetom. Čovjek se zarazi udisanjem prašine od osušenog izmeta, perja i iscjetka.

Kod ljudi bolest obično počinje kao gripa: visoka temperatura, zimica, glavobolja, bolovi u mišićima i suhi kašalj, a može se razviti upala pluća.

• Pri čišćenju nosite rukavice i zaštitnu masku.
• Izmet prije uklanjanja navlažite i nikad ga ne metite ni ne otpuhujte na suho.
• Bolesnu ili uginulu pticu ne dirajte golim rukama.
• Nakon rada s pticama temeljito operite ruke.
• Ako se pojave simptomi slični gripi, javite se liječniku i recite da ste bili u kontaktu s pticama.

Ornitoza je ista bolest kao psitakoza, samo kod golubova, divljih ptica i peradi. Mnoge ptice nose bakteriju bez znakova bolesti, pa su higijena, izbjegavanje prašine i pravovremen odlazak veterinaru najbolja zaštita i za ptice i za ljude.