Othrana malog puha

Mladi puhovi najčešće se pronalaze krajem ljeta, kad netko na tavanu, u vikendici ili kućici za ptice slučajno otkrije gnijezdo. Othrana malog puha nije jednostavna jer su mladunci sitni, osjetljivi i trebaju hranu i noću. U ovom tekstu govorim o sivom puhu (Glis glis), našem najvećem i najpoznatijem puhu, a na kraju i o njegovim manjim rođacima. Saznat ćete kako prepoznati siroče, što jede mladi puh i kada ga možete vratiti u prirodu.

Puhovi su noćne životinje i ženka danju spava s mladima u gnijezdu. Ako ste gnijezdo samo uznemirili, a mladi su topli, neozlijeđeni i na okupu, najbolje je vratiti sve kako je bilo i udaljiti se. Ženka će se često vratiti po njih kad padne mrak, a ponekad ih i sama preseli na mirnije mjesto.

Pomoć je potrebna ako je mladi puh:

• hladan, mlitav ili sam leži na tlu,
• zatvorenih očiju i slabo obrastao krznom, a u blizini nema gnijezda,
• ozlijeđen ili ga je donijela mačka,
• i dalje sam i cvili nakon što ste ga u toplom promatrali nekoliko sati.

Samostalan mladi puh ima gusto sivo krzno, otvorene oči i kitnjast rep, te se brzo i spretno penje. Takvog nije potrebno spašavati.

Najprije ga ugrijte, a tek onda razmišljajte o hrani. Pothlađen mladunac ne može probaviti mlijeko i hranjenje mu može naštetiti. U početku ga možete grijati u dlanovima, a zatim ga smjestite u višu kutiju s otvorima za zrak, na mekani ručnik, s bocom tople vode omotanom u tkaninu. Mladunac se mora moći odmaknuti od izvora topline ako mu postane prevruće.

• Kutiju držite u tamnoj, tihoj prostoriji, daleko od kućnih ljubimaca.
• Puha nikada ne hvatajte za rep! Koža repa lako se skine i ostaje trajna ozljeda.
• Radite u rukavicama jer i mladi puhovi znaju snažno ugristi.

Kad je na toplom, odmah se javite veterinaru ili oporavilištu. Mladi puhovi krajem ljeta često su i dehidrirani, a nadoknadu tekućine treba provesti prema uputi stručnjaka. Popis kontakata udruga i oporavilišta nalazi se na našoj stranici.

Kravlje mlijeko mu ne smijete dati jer mu uzrokuje proljev i može ga ubiti. Mladunci koji još sišu hrane se zamjenskim mlijekom za mačiće ili štence; vrstu i razrjeđenje dogovorite s veterinarom ili oporavilištem i ne mijenjajte ga bez potrebe.

• Goli mladunci zatvorenih očiju hrane se samo mlijekom.
• Kad obrastu krznom i otvore oči (oko trećeg tjedna), uz mlijeko im nudite mekano voće poput jabuke, kruške ili grožđa.
• Od četvrtog tjedna postupno dodajte lješnjake, orahe, žir, bukvicu, šipak, suncokretove sjemenke i nezaslađene zobene pahuljice. Orašaste plodove isprva nudite otvorene ili usitnjene.

Vodu mu uvijek dajte u plitkoj posudici da se ne bi utopio. Mlijeko se izbacuje postupno, tek kad puh sam jede dovoljno i dobiva na težini.

Mlijeko ugrijte na tjelesnu temperaturu i dajte ga iz tanke pipete ili male štrcaljke bez igle s mekim nastavkom, kap po kap. Puh pri hranjenju sjedi ili leži na trbuščiću, nikada na leđima, jer mlijeko tako lako uđe u pluća. Ako mu mlijeko izađe na nos, prekinite hranjenje i nagnite mu glavicu prema dolje.

• Najmlađi mladunci jedu svaka dva do tri sata, i noću.
• Kako rastu i dobivaju krzno, razmaci se produljuju na tri do četiri sata.
• Kad otvore oči i počnu grickati krutu hranu, dovoljna su četiri do pet obroka dnevno.

Po jednom obroku mladunac popije približno dvadeseti dio svoje težine, no pravi pokazatelj je njegov apetit i trbuščić koji mora biti pun, ali ne napet. Svaki dan ga izvažite; stalan rast težine najbolji je znak da othrana ide dobro.

Mali puhovi ne mogu sami obaviti nuždu dok ih majka ne liže. Prije ili nakon svakog obroka zato nježno masirajte trbuščić i predio oko spolovila mlakim, vlažnim jastučićem vate, sve dok ne pomokri i ne obavi nuždu. To radite dok mladunac ne počne sam jesti.

Ostatke mlijeka odmah obrišite s krzna vlažnom krpicom jer zasušeno mlijeko iritira kožu. Podlogu mijenjajte svaki dan, a pribor za hranjenje nakon svakog obroka temeljito operite.

Puhovi su vješti penjači i trebaju prostran kavez ili volijeru sitnog pletiva, s granama, užadi i nekoliko drvenih kućica za spavanje. Sivi puhovi su društveni i najbolje odrastaju u skupini; ako imate samo jednog mladunca, oporavilište ga često može spojiti s vršnjacima. Kad jede sam, ograničite dodir na nužno: dobro pripremljen puh mora se bojati ljudi, jer će mu to u prirodi spasiti život.

Uočit ćete da je aktivan noću i da se danju skriva, što je i prirodno.

Mladi puh je spreman kad je potpuno samostalan, snažan i spretan u penjanju, obično sa sedam do osam tjedana. Međutim, puhovi zimu provode u zimskom snu i za to im treba dovoljno zaliha masti. Mladunci pronađeni kasno u sezoni koji do jeseni ne dosegnu barem 200 grama ne smiju se pustiti prije zime, nego prezimljuju u oporavilištu i puštaju se u proljeće.

• Puštajte ih predvečer, po lijepom vremenu, jer su aktivni noću.
• Idealna je mješovita šuma bukve i hrasta, po mogućnosti uz stare voćnjake, daleko od kuća, gdje im prijete otrovi, zamke i posude s vodom.
• Puštajte ih zajedno, uz nekoliko postavljenih kućica i dodatnu hranu prvih tjedana.

Osim sivog puha, u Hrvatskoj žive i manji puhovi: puh orašar, gorski puh i vrtni puh. Njihovi mladunci su još sitniji i osjetljiviji, pa ih odmah predajte oporavilištu. Puh orašar i gorski puh strogo su zaštićene vrste. Za sve puhove vrijedi isto: dugotrajno držanje i othrana dopušteni su samo oporavilištu ili uz dopuštenje, a cilj je uvijek povratak u prirodu.

Puhovi ne predstavljaju veliku opasnost od bolesti za ljude, ali mogu imati buhe i grinje, a ugriz je bolan. Nosite rukavice, operite ruke nakon svakog kontakta, a ako vas ugrize i rana je duboka, javite se liječniku.

Othrana malog puha zahtijeva toplinu, pravo zamjensko mlijeko, hranjenje na trbuhu i puno strpljenja, i danju i noću. Savjetujem da puha što prije povjerite stručnjacima ili radite uz njihove upute. Kada jednom otvori oči, počne grickati lješnjake i pobjegne od vaše ruke, znat ćete da je na dobrom putu natrag u šumu.