Općenito o zviždku
Zviždak (Phylloscopus collybita)
Zviždak (Phylloscopus collybita), poznat i kao zviždavac, mala je, ali izuzetno živahna ptica pjevica iz porodice šljukarica (Phylloscopidae). Ova ptica je poznata po svojoj neprekidnoj aktivnosti i jednostavnoj, ponavljajućoj pjesmi koja podsjeća na zvuk “čif-čaf”, po kojem je dobila engleski naziv Common Chiffchaff.
Izgled i fizičke karakteristike zviždaka
Malenog tijela, duljine 10–12 cm, s rasponom krila od 15–21 cm.
Maslinastozeleno perje na leđima, dok su donji dijelovi tijela žućkasti do bež.
Tamne oči s neupadljivom svijetlom prugom iznad njih, što mu daje blagi izražaj lica.
Tanke, tamne noge, koje ga razlikuju od sličnih vrsta poput brjegunice (Phylloscopus trochilus), koja ima svjetlije noge.
Malen i šiljast kljun, savršen za hvatanje insekata.
Stanište i rasprostranjenost zviždaka
Zviždak je široko rasprostranjen diljem Europe, Azije i sjeverne Afrike, a njegovo prilagodljivo ponašanje omogućava mu naseljavanje raznih staništa.
Preferira listopadne i mješovite šume, ali se često može vidjeti u parkovima, vrtovima i grmlju.
Najčešće boravi u blizini vode, gdje ima obilje kukaca.
U Hrvatskoj je prisutan tijekom cijele godine, osobito u primorskim krajevima poput Dalmacije, gdje blaga klima omogućava lakše prezimljavanje.
Prehrana – mali lovac na kukce
Zviždak je insektivorna ptica, no zimi prilagođava prehranu kako bi osigurao dovoljno energije.
Hrani se sitnim kukcima, paucima i ličinkama, koje vješto lovi među lišćem.
Neprestano pretražuje grane i krošnje, aktivno skačući s mjesta na mjesto.
U hladnijim mjesecima jede bobice i sitne sjemenke, kako bi nadoknadio nedostatak insekata.
Ponekad dolazi
Ponašanje i razmnožavanje
Pjesma zviždaka sastoji se od karakterističnog “čif-čaf” zvuka, koji neprestano ponavlja.
Često pjeva i u kasnu jesen i zimu, dok su druge ptice tihe.
Izuzetno je aktivan i znatiželjan, nikada ne miruje dugo na jednom mjestu.
Najčešće se viđa sam ili u paru, no zimi se može pridružiti jatima drugih malih ptica.
Gnijezdi se u niskom grmlju ili na tlu, skrivajući gnijezdo među gustom vegetacijom.
Gnijezdo je kupolastog oblika, izrađeno od trave, lišća i mahovine.
Ženka polaže 4–7 jaja, koja inkubira oko 13–15 dana.
Mladunci ostaju u gnijezdu još 12–14 dana, a roditelji ih hrane i nakon napuštanja gnijezda.
Migracija i Prezimljavanje
Migracija i Prezimljavanje
Sjevernije populacije sele se prema toplijim krajevima, uključujući Mediteran, Sjevernu Afriku i Bliski istok.
U Hrvatskoj dio zviždaka ostaje tijekom cijele godine, posebice u priobalnim područjima.
Jesenska selidba započinje u rujnu i listopadu, dok se u proljeće vraćaju u ožujku i travnju.
Prijetnje i Zaštita Zviždaka
Iako zviždak nije ugrožena vrsta, suočava se s određenim izazovima:
Gubitak prirodnih staništa zbog urbanizacije i širenja poljoprivrednih površina.
Smanjenje broja kukaca, uzrokovano upotrebom pesticida.
Predatori, poput mačaka, kuna i većih ptica grabljivica.
Kako pomoći zviždaku?
Očuvanje prirodnih staništa, osobito šuma i grmlja.
Postavljanje hranilišta tijekom zime, s ponudom sitnih sjemenki i bobica.
Smanjenje upotrebe pesticida, kako bi se sačuvala populacija kukaca.
Zaštita gnijezdećih područja, osobito u vrtovima i parkovima.
Zaključak
Zviždak (Phylloscopus collybita) je mala, ali energična ptica, koja svojim karakterističnim glasom donosi živost čak i tijekom hladnijih mjeseci. Očuvanje njegovog prirodnog staništa i svijest o važnosti kukaca za njegov opstanak ključni su za dugoročnu zaštitu ove simpatične pjevice