Vijoglav (Jynx torquilla) je neobična vrsta djetlića koja se ističe svojim jedinstvenim izgledom i zanimljivim obrambenim strategijama. Iako pripada obitelji djetlića, za razliku od svojih rođaka, ne kopa rupe u drveću, već koristi već postojeće duplje za gniježđenje.
Izgled i prepoznatljive karakteristike
Vijoglav je smećkasto-sivi s prošaranim uzorkom koji mu omogućuje izvrsnu kamuflažu u šumskom okruženju. Njegovo perje podsjeća na koru drveta, što ga čini gotovo nevidljivim dok miruje.
Osim neupadljive boje, vijoglav ima i posebnu sposobnost okretanja glave gotovo poput zmije, što koristi kao obrambeni mehanizam kada se osjeti ugroženim. Ova osobina mu je i donijela ime – vijoglav, jer se pri prijetnji uvija i naglo okreće glavu.
Stanište i rasprostranjenost
Ova zanimljiva ptica nastanjuje svijetle šume, voćnjake, parkove i rubove šumskih područja. Vijoglav je selica, pa ga ljeti možemo pronaći u Europi i Aziji, dok zimu provodi u Africi i južnoj Aziji.
Za gniježđenje koristi napuštene duplje drugih ptica, poput djetlića, umjesto da ih sam stvara. To ga razlikuje od ostalih pripadnika njegove obitelji.
Prehrana – stručnjak za mrave
Vijoglav se hrani mravima i njihovim ličinkama, što ga čini specijalistom za lov na ove kukce. Njegov dug, ljepljiv jezik omogućuje mu izvlačenje mrava iz njihovih gnijezda, slično kao što to rade mravojedi. Osim mrava, ponekad konzumira i druge male insekte
Ponašanje i razmnožavanje
Tijekom sezone parenja, mužjak vijoglava privlači ženku glasnim zovom, a par zatim traži prikladnu duplju za gnijezdo. Ženka polaže 6 do 10 jaja, a oba roditelja sudjeluju u inkubaciji i hranjenju mladih.
Ako se osjeti ugroženim u gnijezdu, vijoglav koristi svoju poznatu obrambenu tehniku – uvijanje vrata i oponašanje zmijskog pokreta, što često zbuni grabežljivce.
Zaštita i ugroženost
Vijoglav nije izravno ugrozena vrsta, ali njegov broj opada u nekim dijelovima Europe zbog nestanka starog drveća s prirodnim šupljinama, koje koristi za gniježđenje. Smanjenje broja mravinjaka zbog promjena u ekosustavu također može utjecati na njegov opstanak.
Zaštita starih šuma i prirodnih duplji, kao i očuvanje mravinjaka, ključni su faktori za očuvanje ove neobične ptice.
Zanimljivosti o vijoglavu
Vijoglav je dobio ime po svom neobičnom ponašanju – kada je uznemiren, uvija vrat na sve strane, što podsjeća na zmijsko gibanje. Ova strategija služi za zbunjivanje predatora.
Iako pripada porodici djetlića, vijoglav ne kucka kljunom po drvetu. Umjesto toga, koristi mekše površine i prirodne šupljine u drveću za gniježđenje.
Njegovo smeđe-sivo prošarano perje savršeno ga spaja s korom drveta, sto ga čini gotovo nevidljivim dok miruje.
Za razliku od drugih djetlića, vijoglav je selica – ljeto provodi u Europi i Aziji, a zimu u Africi i južnoj Aziji.
Umjesto da traži insekte pod korom stabala, kao ostali djetlići, vijoglav se hrani mravima i njihovim ličinkama, koristeci svoj dugaćak, ljepljivi jezik za izvlačenje plijena iz mravinjaka.
Vijoglav ne kleše vlastite duplje, vec koristi napuštena gnijezda drugih djetlića, šupljine u drveću ili čak pukotine u zidovima.
Kada se osjeti ugroženim u gnijezdu, vijoglav šišti, uvija vrat i oponaša zmiju, što često preplaši grabljivce.
Zaključak
Vijoglav (Jynx torquilla) možda nije najpoznatiji član porodice djetlića, ali je sigurno jedan od najneobičnijih. Njegovo mimikrijsko ponašanje, uvijanje vrata i glasanje nalik zmiji cine ga pravim majstorom preživljavanja.
Ako ikada vidite malu pticu koja čudno uvija vrat i šišti kao zmija, budite sigurni – upoznali ste tajanstvenog vijoglava!