Općenito o kunama
Kuna bjelica (Martes foina)
Kuna bjelica (Martes foina) jedna je od najprilagodljivijih malih zvijeri u Europi i Aziji. Poznata po svojoj okretnoj i gracioznoj građi, ova životinja često nastanjuje šume, polja, ali i ljudska naselja, gdje traži sklonište u gospodarskim zgradama, tavanima i napuštenim objektima. Unatoč svom simpatičnom izgledu, kuna bjelica je spretan lovac i oportunistički svežder, što joj omogućava preživljavanje u različitim uvjetima.
Izgled i karakteristike
Kuna bjelica je vitka, ali snažna životinja, dužine tijela od 40 do 55 cm, dok joj rep može doseći dodatnih 20 do 30 cm. Odrasli primjerci teže između 1 i 2,5 kg, pri čemu su mužjaci nešto veći od ženki.
Prepoznatljiva je po svom mekanom i gustome krznu, koje je smeđe boje, dok joj je trbuh nešto svjetliji. Njezina najupečatljivija osobina je bijela mrlja na prsima, po kojoj je i dobila ime. Ova mrlja je razgranata i doseže do prednjih nogu, što ju razlikuje od kune zlatice, čija je prsa obložena žućkastim krznom.
Stanište i način života
Kuna bjelica prilagodila se različitim staništima, uključujući:
Šumska područja – mješovite i listopadne šume s obiljem skloništa
Seoska područja – sjenici, staje i stogovi sijena idealni su za skrivanje
Gradska naselja – tavani, potkrovlja i napuštene zgrade često su njezin dom
Za razliku od mnogih divljih životinja, kuna bjelica je vrlo prilagodljiva ljudskoj prisutnosti. Nerijetko se naseljava u blizini kuća, gdje može uzrokovati štetu u potrazi za hranom ili skloništem.
Iako je pretežno noćna životinja, ponekad se može vidjeti i danju, osobito u mirnijim područjima. Vrlo je pokretna, brza i okretna, što joj omogućava lako kretanje kroz šume, ali i po krovovima i zidovima u urbanim sredinama.
Prehrana
Kuna bjelica je svežder, što znači da se hrani raznovrsnom hranom, uključujući:
Glodavce – miševe, voluharice i štakore, što je čini korisnom u ekosustavu
Ptice i jaja – pljačka gnijezda i lovi manje ptice
Voće i bobice – osobito voli trešnje, grožđe i šumske plodove
Insekte, puževe i gujavice – važan dio prehrane u toplijim mjesecima
Lešine i otpatke – prilagođava se dostupnoj hrani, osobito u urbanim područjima
Zbog svoje prehrambene prilagodljivosti, kuna bjelica se uspješno održava čak i u regijama gdje su sezonske promjene izrazite.
Ponašanje i teritorijalnost
Kuna bjelica je samotna životinja, osim u razdoblju parenja i dok majka odgaja mlade. Teritorijalna je, a svoj prostor označava mirisnim žlijezdama i izmetom kako bi odvratila uljeze. Njezini teritoriji mogu biti veliki i do nekoliko kilometara, ovisno o dostupnosti hrane.
Za razliku od kune zlatice, koja pretežno živi u šumama, bjelica se često može pronaći u blizini ljudskih nastambi. Zbog toga ponekad može izazvati probleme, osobito kad se nastani na tavanima ili ošteti automobilske kablove, što je česta pojava u urbanim sredinama.
Razmnožavanje i mladi
Sezona parenja traje tijekom ljeta, ali poput jazavca, kuna bjelica ima sposobnost odgođene implantacije, što znači da se razvoj embrija ne događa odmah. Mladi se kote u proljeće, obično između ožujka i travnja.
Leglo obično broji dva do pet mladunaca, koji su u početku slijepi i potpuno ovisni o majci. Nakon oko dva mjeseca, počinju istraživati okoliš, a s četiri do pet mjeseci postaju samostalni.
Status zaštite i prijetnje
Prema IUCN-u, kuna bjelica je kategorizirana kao “najmanje zabrinjavajuća vrsta”, što znači da nije izravno ugrožena. Ipak, suočava se s nekoliko prijetnji:
Gubitak staništa zbog urbanizacije i krčenja šuma
Lov i trovanje, jer je u nekim regijama smatraju štetočinom
Prometne nesreće, jer često prelazi ceste tijekom noćnih aktivnosti
Sukobi s ljudima, osobito u ruralnim i urbanim područjima
Unatoč tim izazovima, kuna bjelica je iznimno otporna i prilagodljiva, što joj omogućava preživljavanje i u promijenjenim uvjetima.
Zanimljivosti o kuni bjelici
Kune su izvrsni penjači – mogu se kretati po krošnjama drveća, ali i po fasadama i krovovima kuća.
Imaju vrlo oštar njuh, kojim otkrivaju hranu i plijen čak i pod snijegom.
Kuna može napraviti sklonište na tavanu, koristeći stare krpe, slamu i druge materijale.
U nekim dijelovima Europe smatraju je simbolom sreće, dok se drugdje povezuje s lošim predznacima.
Zbog svoje znatiželje i inteligencije, kune mogu otvoriti jednostavne brave i ulaziti u zatvorene prostore.
Zaključak
Kuna bjelica (Martes foina) izuzetno je prilagodljiva i inteligentna zvijer, koja uspijeva preživjeti u širokom rasponu staništa – od gustih šuma do užurbanih gradskih četvrti. Iako je ponekad u sukobu s ljudima, osobito zbog šteta koje može prouzročiti, važno je razumjeti njezinu ulogu u ekosustavu.
Kao regulator populacije glodavaca i važan član prirodnog lanca prehrane, kuna bjelica zaslužuje zaštitu i razumijevanje. Očuvanje prirodnih staništa i smanjenje sukoba s ljudima ključni su za njezinu dugoročnu prisutnost u europskim i azijskim krajevima